Piše: Martina Nikolić, mag. psych.
O negativnom utjecaju medija, posebno na djecu i mlade, često možemo čitati i slušati.
Je li sve tako crno? Jesu li mediji zaista samo negativni?
Vjerojatno se i sami sjećate kako su mediji i ranije dočekivani s određenom dozom skepticizma u narodu. Kod pojave fotoaparata, društvo je bilo zabrinuto oko toga što će biti moguće potajno fotografiranje, kod pojave radija – roditelji su bili zabrinuti oko toga što djeca provode mnogo vremena slušajući radio emisije. Isto tako, roditelji i stručnjaci su danas zabrinuti oko toga koliko su djeca pred ekranima. Takva reakcija javnosti nije iznenađujuća, kod pojave novih digitalnih dostignuća svakako je potrebno neko vrijeme dok se ne ispitaju dugoročni utjecaji koje ostavlja njihovo korištenje. Ipak, razumijevanje toga zašto je djeci važan digitalni svijet, poznavanje potencijalnih rizika i koristi njihove upotrebe donosi sa sobom i razne prilike da digitalni svijet učinimo sigurnijim mjestom za svu djecu i mlade koji ih koriste.
Istraživanja pokazuju da postoji i velika potencijalna korist od korištenja digitalnih medija, tj. da postoji i digitalna dobrobit.
Vezano za pojam digitalne dobrobiti, UNESCO navodi da je to pojam s mnogo definicija te da uključuje poboljšanje i unapređenje ljudske dobrobiti, srednjoročno i dugoročno, korištenjem digitalnih medija.
Digitalna dobrobit govori o tome kako se osjećamo zbog interneta i tehnologije. To uključuje prepoznavanje utjecaja koji online može imati na:
- naše emocije,
- mentalno zdravlje i dobrobit
- tjelesno zdravlje i dobrobit.
Tehnologija i internet trebali imaju mogućnost poboljšali i pojednostavili naše živote. Ipak, nekada su uzrok ometanja, zabrinutosti ili uzrujanosti. Nisu sva online iskustva pozitivna za mlade ljude, a to može imati negativan utjecaj na to kako se doživljavaju sebe, svoje prijatelje i odnose, pa čak i na to kako vide svijet.
Digitalna dobrobit djeteta u online okruženju je kompleksan multidimenzionalan konstrukt koji obuhvaća (Vejmelka i sur., 2022):
- dostupnost (interneta, uređaja, digitalnih kompetencija)
- sigurnost (od nasilja, zlostavljanja, prevara, zavaravanja, rizičnog ponašanja, problematične upotrebe interneta općenito)
- obrazovne mogućnosti i suvremene edukativne sadržaje
- očuvanje zdravlja, tj. mogućnost za stručnom pomoći (inovativni digitalni alati i usluge prilagođene djeci i mladima)
- mjesto za druženje i slobodno vrijeme (kulturne potrebe, strukturirane aktivnosti za slobodno vrijeme, neformalno druženje, općenito uključenost, umreženost i podrška).
Što utječe na digitalnu dobrobit?
Svako negativno internetsko iskustvo moglo bi utjecati na digitalnu dobrobit mlade osobe, ali postoje neki problemi za koje nam mladi ljudi kažu da će vjerojatnije utjecati na to kako će se osjećati kada su na internetu.
Savjeti
Razgovarajte o tome kako internet može utjecati na naše emocije
Neka vam ovo postane redovita navika i pokušajte se prijaviti s mladima nakon što su proveli vrijeme na svojim uređajima.
Koristite alate društvenih mreža i tehnologije
Na primjer, mnogo uređaja i platformi nudi alate za podršku digitalnoj dobrobiti. Možda ćete također moći isključiti obavijesti za aplikacije ili koristiti načine “isključi zvuk” ili “ne uznemiravaj”. Posjetite korisne poveznice u nastavku za više ideja.
Model zdravog ponašanja, postavljanje granica i rutina
Važno je da mladi ljudi vide kako odrasli koriste tehnologiju na zdrav način pa to modelirajte u vlastitom ponašanju. Korištenje Obiteljskog ugovora ili uspostavljanje jasne rutine za mlađu djecu također može pomoći u postavljanju jasnih granica smislene upotrebe tehnologije.
Javite se za odgovarajuću podršku
Važno je da mladi ljudi znaju kome se mogu obratiti za podršku, bilo da je to odrasla osoba kojoj vjeruju kod kuće ili u školi ili kontaktiranjem telefonske linije za pomoć. Besplatna i anonimna linija Centra za sigurniji Internet je dostupna na broju 0800 606 606, svakog radnog dana u vremenu 08:00-20:00 sati.
Budite informirani
Također je važno da znate što učiniti ili kamo potražiti pomoć ako nekom djetetu zatreba pomoć s nečim što ga zabrinjava ili uzrujava na internetu. Posjetite stranicu Centra za sigurniji Internet za pomoć za više savjeta, podrške i načina prijavljivanja.
Literatura:
Vejmelka, L., Sušac, N., Rajhvajn Bulat, L. (2022). Offline and online peer violence: Significance for child well-being in Southeastern Europe. U: Rees, G., Benatuil, D. Lau, M. & Tiliouine, H. (Ur.): Handbook of Children’s Risk, Vulnerability and Quality of Life, 169-185.
https://www.childnet.com/help-and-advice/digital-wellbeing/#jump-heading-1